probna

	Sign In Sign-Up

Home

Karikature
To je to

Impresum

11. broj,
Maj 2000

Da se ne zaboravi - Leon Jozef Finci

Izmeðu dva broja

Limud za pomen
na Donku Nikoliæ Levi

Šta sve rade vrijedne Bohorete saznaæete ako pažljivo proèitate ovih nekoliko redova. Spremne da uvijek pomognu i ovaj put su dale svoje vrijeme i trud za pripremu svega onoga što je potrebno da bi se održao limud. Naime, rijeè je o limudu za pokojnu Donku Nikoliæ roð. Levi, koji se održao u prostorijama naše Jevrejske opštine 29. februara.

Engleski bez muke

Ako želite da nauèite engleski jezik ili obnovite ono što ste ranije znali pa malo zaboravili, možete se prikljuèiti svakog èetvrtka u prostorijama naše Bohorete taèno u 1l sati. S puno vještine i umijeæa (tako da shvatite da godine i nisu tako bitne) pomoæi æe vam u tome naša veæ svima znana prof. engleskog jezika Brankica Metikoš, koja to radi sa puno ljubavi i volje.

Torta preko telefona

Da znate još nešto: ako iz bilo kojih razloga ne možete da se nosite oko spremanja torti i baklava, javite se našoj Neni samo dan ranije na telefon 644-642. Ako Nena nije kuæi poruku možete ostaviti putem sekretarice. Za one koji su na osmomartovskoj èajanki imali priliku da probaju tortu koja je bila glavni zgoditak, sigurno znaju kakvo je zadovoljstvo osladiti se kolaèima koje priprema Helena-Nena Šimšiæ.

Bohorete vas ne zaboravljaju

Osim vrijednih ruku, Bohorete su obdarene i brzim nogama i tako Vam one redovno obilaze sve one koji više ne mogu doæi u našu jevrejsku zajednicu. Tako mi znamo kako su ti naši, nama uvijek srcu dragi, šta rade i kako žive. To je dobro, jer svi Vas mogu zaboraviti, ali Bohorete ne!

Oèarani èajankom

......I dok ste trepnuli, èajanka i purimsko sijelo veæ su za nama. Šta reæi za veliki odaziv naših ženica na èajanci? Samo to, da su nas, Bohorete, veoma prijatno iznenadile, jer odavno nam se nisu u tolikom broju odazvale. Jest da je bilo malo gužve oko mjesta, ali ni Bohorete nisu mogle predvidjeti toliki broj žena. To nam je mala pouka za ubuduæe. Moram spomenuti da je èajanku posjetilo osamnaest žena, sve same supruge naših ambasadora, koji ovdje žive, rade i zastupaju svoje zemlje. One su izmeðu sebe sakupile dobrovoljni prilog u iznosu od 84 DM, koje je Bohoreta poklonila socijalnoj sekciji. Osim uspješne tombole, koja je imala kao glavni zgoditak tortu, a uradila je Helena Šimšiæ izmeðu jednog i drugog izvlaèenja, naše ženice imale su priliku èuti i stihove Seke Bosiljkiæ.

o
Veliki, mali davaoci Veoma smo sretni i želimo da Vas informišemo o tome što smo uradili u prethodna dva mjeseca, februaru i martu.
Sretni smo što nam je pružena prilika da pokažemo svoje sposobnosti, talente i pored svega da steknemo nove prijatelje i da se družimo.
Sada da napišemo nešto o našoj predstavi koju smo marljivo pripremali.
Predstava se zove “Mali davaoci”, i govori o ljudima jednog sela koji se bore protiv zavisti zle osobe. Nakon mnogo proba došao je veliki dan kad smo predstavu “Mali davaoci” premijerno izveli u sali Jevrejske opštine. Bilo je prisutno 200 gostiju koji su nas nagradili aplauzom. Osim predstave “Mali davaoci” otpjevali smo i našu himnu “Mi želimo mir”.
U našoj priredbi su uèestvovala djeca iz SOS-Djeèije selo. Duet Vermina i Armin otpjevali su pjesmu “Zaplešimo”, a Nikola je svirao na flauti.
Zajednièkim radom na predstavi izgradili smo još i MOST PRIJATELJSTVA izmeðu djece SOS-DJEÈIJE SELO-KLUB “MLADI PRIJATELJI”.
Nekoliko nedelja kasnije, taènije 4. marta, predstavu smo poklonili stanovnicima Doma za stara i iznemogla lica u Nedžariæima.
Osim predstave poklonili smo im èestitke za 8. mart, koje smo sami napravili.
Aplauz kojim su nas nagradili dugo æemo pamtiti.
Na kraju zahvaljujemo: La Benevolenciji Sarajevo, Benevolenciji Holandije, Benevolenciji Njemaèke, gospoði Jan Weil iz Amerike, koji su nam dali priliku da postanemo èlanovi Kluba “Mladi prijatelji”, da se izrazimo kako najbolje znamo, da uèimo što su istinski temelji demokratije, civilnog društva i da smo mi snaga buduænosti. /Èlanovi kluba “ Mladi prijatelji”/

Žene svijeta u sinagogi

Jevrejsku opštinu i “Bohoretu”,24. marta, posjetile su žene iz Internacionalnog kluba žena, koje je Jaki Finci odveo u hram i tom prilikom upoznao ih sa znaèajem sinagoge u jevrejskom životu i uopšte tradicijom na ovim prostorima. O našoj maloj jevrejskoj zajednici, uvijek ima puno toga da se kaže, a vremena nikada dovoljno. Gošæe su potom posjetile “Bohoretu” i u društvu sa našim Bohoreticama uz kafu i keks, uspjele da razmijene svoja iskustva i mišljenja.

Purim, Purim u Izrael žurim...

Što se tièe sijela, ona su uvijek dobro posjeæena, pa tako je bilo i sa ovim Purimskim. Muzika je uradila svoje, ali naš gost, naš svima dobro veæ poznati Saša Kabiljo, uvijek vas takne pravo u srce sa svojim pjesmama. Poslije njegovog pjevanja imate osjeæaj da lebdite na notama i treba vam duže vremena da se opet prizemljite. A kako se ne bi prizemljili, kad kroz salu na èvrstom tlu prošeta petnaestak maski, što djece, što omladine i uvedu Vas tako spontano i veselo u naš najveseliji praznik Purim. Sjeæate li se možda ovih stihova: “Purim, Purim, u Izrael žurim, da tamo proslavim Purim.”
Dodijeljene su prve tri nagrade i još pet utješnih. Maska velikog “ðavola” malog Ive Kaunca (samo su mu èetiri godine), dobila je zaslužno prvo mjesto. Pored ostalih veoma uspjelih maski, velike simpatije i treæe mjesto osvojila je grupa maskirana u male psiæe kao grupa”drupa cuka”. Za sve ovo možemo se zahvaliti velikoj požrtvovanosti Marice, Sonje i Dade, jer za djecu “Sunday school” veæ svi odavno znaju.

Zalogaj iz novih tanjura

A kakvo bi to sijelo bilo bez iæa i piæa, kad vam Bohorete ne bi pripremile svoje domaæe specijalitete i tako uprilièile veoma bogat bife, a naš Cicko ili Cile, pobrinuo se za haminadu jaja i ono nešto za - niz grlo. Sve to ne samo da je trebalo spremiti i donijeti, nego se trebalo pobrinuti da bude i lijepo servirano. Zato su Bohorete od svojih para odvojile 380 KM za kupovinu arkopalnih tanjira i èaša, a 115 KM ponovo za socijalnu sekciju. Tako smo rekli èao onim plastiènim tanjurima i napravili još jedan pomak za kulturu življenja.
Kad doðete na èajanku, limud ili bilo koje sijelo, jeste li se ikad zapitali ko je organizator i kako to sve teèe “ kao po loju.” Znamo da æete reæi “Bohorete”, ima jedna grupica žena koja uvijek na svojim pleæima povuèe sve to. Bilo bi nepravedno, a ne spomenuti imena onih koje su uvijek spremne skuhati, donijeti ili dežurati, skupljati prilog ili sa Vama poprièati dok Vam sipaju èaj u šoljicu. Ovaj put za organizaciju èajanke i samog programa bile su zaslužne: Alisa, Jordana, Brankica Metikoš, Simha, Lucija, Helena, Ana,Laura, Nela, Senkica i Hajana-Seka.

Nije 350$
nego 400$

U prošlom smo broju pisali da se krajem maja može oèekivati još jedna isplata iz Švicarskog fonda. Vjerovatno da su mnogi u velikoj brizi i još veæem nestrpljenju proèitali da se radi o kraju marta, tako da je to izazvalo veliku zabunu kod naših èitalaca. Prošli put smo napisali da se radi o iznosu od 350$, ali to nije bilo taèno. Naime 400$ je taèan iznos posljednje isplate iz ovog Fonda, pošto æe se njegovo gašenje desiti krajem juna. Znaèi da možete mirno da spavate jer iznosi i vrijeme iz ove vijesti su ovog puta taèni.

Ela je pola zdravlja

Što se tièe sijela opet jedan cijeli tim vrijednih: Kika, Ana, Lucija, Simha, Ela A. Jordana, Nela, Laura, Fata Finci, Helena, Dada, Maja, Sandra, Senkica, Olgica Šešlija, Olga Bahar.
Dužno poštovanje moramo odati našoj domaæici Eli Kabiljo, jer u bilo koje doba dana da uðete u našu Opštinu, odmah s vrata Vas plijeni èistoæa i neki sklad. Treba doæi i vidjeti da u bilo kojoj prilici njezin smisao za organizaciju posla rezultira besprijekornom èistoæom, uvijek lijepo aranžiranom postavom stola. Njene vrijedne ruke sve stignu, a njenom budnom oku ništa ne promakne. Prava domaæica u pravo vrijeme.

Svježina i u našoj kuæi

Povodom Pesah-a prostorije Jevrejske zajednice u Sarajevu su dobile svježiji izgled, kao što je i obièaj povodom ovog našeg praznika. Prostorije su okreèene, tako da je ljepota proljeæa stigla i u prostorije naše zajednice, što je umnogome doprinijelo ugodnom ambijentu proslave ovog praznika. Opština je okreèena i ponovo zablistala u svom punom sjaju, Cicko otkuhao sve suðe, a mladi rabin iz Izraela (inaèe naše gore list) Atijas Naftali sa svojom lijepom ženicom i malom kæerkom veæ je tu. /Ema Danon/

Pesah na TV i novinama

Sarajevski mediji i ove godine su obilježili Pesah. U izdanjima dnevnih novina: Osloboðenju, Veèernjim novinama i Dnevnom avazu, objavljeni su tekstovi, a u programima TVBiH i OBN prikazne su polusatne emisije posveæene ovom velikom našem prazniku.

Tolerancija je jedini put života

Danas je svima potrebna tolerancija a koju jevrejski narod pokazuje tokom cijelog svog postojanja. Protjerani smo iz Egipta. Nakon toga kao i danas sa Egiptom smo u dobrim odnosima. I danas u Egiptu postoje institucije koje se bave prouèavanjem istorije Jevreja. Prije pet vijekova protjerani smo iz Španije. Ali i danas smo u dobrim odnosima sa njima i mnoge izbjegle Jevreje iz ovog rata primili su Španci. I nakon Holokausta, Jevreji , koji su preživjeli, nastavili su živjeti u Njemaèkoj i širom Evrope, kao dokaz da je život i življenje sa ljudima jaèe od svake nepravde i zloèina. Ovaj primjer tolerancije, možda je najbolji primjer i svim narodima današnje naše Bosne i Hercegovine, jer to je jedini put života svakog naroda , rekao je Moric Albahari u TV emisiji OBN-a, posveæenoj obilježavanju Pesah-a u BiH.

Izložba bez komšija
Polovinom aprila u Banjoj Luci Jevrejska zajednica u saradnji sa Muzejom Republike Srpske otvorila je izložbu pod naslovom: “Jevreji komšije, kojih više nema”. Ovo je sjeæanje na vremena kada su u ovom dijelu BiH živjele mnogobrojne jevrejske porodice. Danas Jevrejska zajednica Banje Luke broji jedva tridesetak èlanova.

Žepæe kao dobar primjer Barama

Predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo Danilo Nikoliæ i generalni sekretar Dragica Levi obišli su Jevrejsko groblje u Žepæu, koje je ostalo kao jedina uspomena na vrijeme kada je ovdje sretno živjela mnogobrojna jevrejska zajednica.
Groblje se održava zahvaljujuæi èovjeku koji je angažovan od strane sarajevske jevrejske Opštine. Na ovom groblju posljednji ukopi obavljeni su izmeðu dva svjetska rata. Ovo je možda dobar primjer kako bi trebalo da se uradi i sa jevrejskim dijelom groblja na Barama u Sarajevu. Sigurno bi mnogobrojna rodbina onih koji su veæ našli svoj mir na Barama uz organizovanu brigu Hevra Kadiš, mogli pomoæi novèanim prilozima da i Jevrejsko groblje na Barama izgleda mnogo bolje nego što je to sada.

Pesah na talasima

Ove godine Pesah je u sarajevskim medijima na zapažen naèin obilježen, posebno u noænom programu Radija BiH. Prvog dana Pesaha gosti su bili Danilo Nikoliæ, Dragica Levi i Moco Albahari. Tema te veèeri bila je obièaj i naèin proslave Pesaha meðu Jevrejima. Uz izuzetno zanimljiv i spontan razgovor gostiju i voditelja, kao i uz mnogobrojno javljanje slušalaca Radija BiH, program je potrajao do prvih jutarnjih sati. Uz izuzetnu muziku sa motivima iz španskih dana naših predaka, druženje na talasima Radija BiH pokazalo je da su teme o Jevrejima i njihovom naèinu života zanimljive i za nihove sugraðane.

Slikanja nije bilo

I ove godine naši gosti povodom proslave Pesaha u našoj Opštini bili su mnogobrojne istaknute liènosti (Wolfgang Petriæ, kardinal Vinko Puljiæ, Žak Klajn, Edhem Bièakæiæ, Jadranko Prliæ i mnogobrojni ambasadori meðu kojima i amerièki ambasador Moller.
Fotose sa ovogodišnje proslave Pesaha nismo u moguænosti da objavimo u ovom broju Jevrejskog glasa iz jednog jedinog razloga, što se rabin Naftali Atias usprotivio da se krši zabrana slikanja koja se primjenjuje kod onih koji dosljedno poštuju jevrejsku vjeru. Zato u ovom broju objavljujemo fotos koje smo snimali na prošlogodišnjoj proslavi Pesaha u vrijeme rabina Eliezera Pape.

SUKOT
u Supetru Nakon zaista uspješnog Sukota na Murteru, gdje nas se okupilo 126 èlanova iz cijelog svijeta, odluèili smo se korak dalje i dogovorili da sljedeæi susret organiziramo u Supetru na Braèu. Zbog nesklada izmeðu velikog interesovanja i relativno malog kapciteta hotela na Murteru (146 ležajeva), kao i nedostatak hotelskog prostora za kulturne manifestacije koje želimo realizovati na ovogodišnjem susretu povodom Sukota , “selimo” se na Braè. Termin ovogodišnjeg susreta je 16. septembar a trajaæe 8 dana u hotelu “Kaktus”.

Tokom susreta, u okviru novoformirane meðunarodne kulturne scene - Bejahad - (zajedno), želimo prezentirati atraktivni edukativni ali i zabavni program, želimo se družiti sa svim Židovima porijeklom sa prostora ex Jugoslavije koji danas žive širom svijeta. Cilj susreta je, pronaæi novi kulturni izraz, dati novu dimenziju i kvalitet našem židovstvu. Želimo omoguæiti interkulturni dijalog u kome æe biti svima omoguæeno da zadrže svoje specifiènosti, ali u tom kulturnom pluralizmu naèæ eventualnu novu rezultantu. Prilika je to da pokažemo svoje razlièitosti, ali da istovremeno demonstriramo, jednu od tako važnih naših osobina - toleranciju.
Cijene po uèesniku: a) uèesnici iz Jugoslavije, Makedonije i BiH 300DM, b) uèesnici iz Hrvatske i Slovenije 320DM, c) uèesnici iz ostalih zemalja 360DM
U cijenu je uraèunat puni pansion tokom 8 dana i besplatan pristup svim manifestacijama.
Broj mjesta ogranièen na 230!!!
Rezervacija mjesta (pismeno) na adresu:
Židovska opæina Zagreb
za Supetar 2000
fax: 00 385 1 4922694
Uplata ( 50% cijene) do kraja maja
U sluèaju uplate, pa potom storniranja, vraæa se cijeli iznos uèesniku!!!
Sigurni smo da æe biti pravi doživljaj ponovo se vidjeti, družiti, diskutirati i planirati, plesati i smijati. Biti æe to prilika da ugostimo i sve dobronamjernike, da im pokažemo dugogodišnju židovsku kulturnu tradiciju ovih prostora i da eventualno naðemo zajednièki interes u novim susretima! Kulturna razlièitost ne mora i ne smije biti uzrok konflikata, niti ugrožavanja mira. Što više, može biti prilika obogaæivanja i oplemenjivanja veæ postojeæeg.
Radujemo se susretu u Supetru!!!

dr Vladimir ŠALOM

^ajanka
U srijedu, 10. maja 2000. godine u 18 sati održano je još jedno uspjelo druženje u organizaciji èlanica ženske sekcije “Bohoreta”. U prijatnoj atmosferi protekao je i ovaj aprilski susret najaktivnije sekcije u našoj Opštini.

Multireligijski seminar u Manrezi kod Budimpešte
Najviše toga zavisi od nas samih

U organizaciji UNITED RELIGIONS INITIATIVE URI u Maðarskoj organiziran je seminar sa ciljem oplemenjivanja multireligiske saradnje i razumijevanja meðu razlièitim religijama Evrope.
Organizaciju i finansiranje predstavnika islamske, pravoslavne, katolièke i jevrejske religije iz BiH obavio je CRD-Centar za religijski dijalog iz Sarajeva. Cilj cjelokupne rasprave je bio da se razlièitost pojimanja “drugih” svede na prijateljstvo, razumijevanje i suživot.
Iz svih rasprava, meðudijaloga, pojmova, koje smo iznosili u ime svojih religijskih asocijacija, dolazi se do opšteg zakljuèka, da su evropskim religijama (državama), sa razvijenom demokratijom i kulturom meðureligijski dijalozi razumijevanja i suživot postali obilježje svake individue.
U nerazvijenim zemljama i zemljama u tranziciji takvi kvaliteti su poznati samo kod manjeg broja intelektualaca, a kod ruralnog stanovništva, animozitet je još veoma izražena karakteristika.
Koliko još vremena treba da preskoèimo duhovna zastranjivanja, zavisi od nas samih? /Moris Albahari/

Sve veæe potrebe,
a sve manje moguænosti

U tradiciji jevrejskog naroda uvijek je njegova obaveza da pomogne ugroženim.
Sada ima sve više onih kojima je ta pomoæ prijeko potrebna, a sredstava ima sve manje. Socijalna sekcija ipak pronalazi naèin da onima, koje snaðu tegobe, pomogne skromnom novèanom potporom, zahvaljujuæi prilozima našeg èlanstva i milodarima posjetilaca.
Zahvaljujemo na prilozima.

Susreti za bolje razumjevanje

U okviru brojnih organizacija koje djeluju na programu meðureligijske saradnje i naša zajednica daje mali doprinos.
U februaru ove godine naši predstavnici su uèestvovali na meðureligijskom dijalogu u Bugojnu i Šipovu.
U Banjoj Luci 22. i 23. marta održan je takoðer simpozij sa istim ciljem da religije utièu na programu razvoja tolerancije, suživota i oprosta.
U Budimpešti 24. i 25. marta Evropski centar za meðureligijski dijalog organizovao je skup za predstavnike religije južnoevropskog naroda, ne samo iz ex Jugoslavije nego i susjednih zemalja.
Napori na zajednièkom programskom opredjeljenju za s-aradnju meðu narodima i religijama ostaju i dalje primaran zadatak za one koji žele bolje sutra.

Pokušaj vrijedan pažnje

Nije sluèajno, što je veæ uhodani sistem meðureligijskog dialoga u Federaciji i Republici srpskoj, ovog puta organiziran u Distriktu Brèko.
Veæ sedam godina ova nevladina organizacija nastoji da stvori, ali bolje reæi povrati meðureligijsku toleranciju i dialog koga smo vijekovima imali u našem podneblju.
Distrikt Brèko, do sada grad koji nije imao jasnu viziju svog statusa, retardirao je u orijentaciji, razvoju i programskoj orijentaciji.
Predstavnici svih religijskih zajednica u BiH na skupu u Brèkom željeli su, tokom dva dana boravka, svojim meðudijalogom uspostaviti mostove saradnje, tolerancije i razumijevanja.
Koliko smo uspjeli, pokazaæe naredni period, ali svaki pokušaj u ovim teškim vremenima je vrijedan pažnje.
Ovom seminaru je prisustvovao Moris Albahari iz Jevrejske opæine Sarajevo. /Moris Albahari/

JOM HAŠOA u Mostaru

Drugog maja, povodom blagdana JOM HAŠOA - Dana sje’anja na žrtve holokausta na Jevrejskom groblju u Mostaru pred novootvorenim Spomenikom žrtvama holokausta 1941-1945. nad mostarskim Jevrejima položeni su vijenci i održana molitva posveæena svim žrtvama fašistièkog terora. U prisustvu èlanova Jevrejske opštine Mostar, predstavnika politièkog i vjerskog života i položeni su vijenci i održana molitva posveæena svim žrtvama fašistièkog terora. Gradonaèelnik Safet Oruèeviæ i naèelnik Opæine jugozapad Žara Markiæ prvi put su zajedno položili vijenac.

Zahvalnice

Zahvaljujemo se gospoði Anneti Betsalel iz Holandije za donaciju u iznosu od 600DM + 100DM u lijekovima koja æe biti utrošena za pomoæ starim èlanovima Opštine.
Zahvaljujemo se dr Moritzu Leviju, rabinu iz Švajcarske za donaciju u iznosu od 200$ u povodu Pesaha. Novac æe se utrošiti za pomoæ starijim èlanovima Opštine.
Donatorima se zahvaljujemo uz najljepše želje za dug život i dobro zdravlje. /Zoran Mandlbaum/

Nazad gore È