Microsoft Home

 
Home
Karikature
To je to
Impresum
11. broj,
Maj 2000
 
Da se ne zaboravi - Leon Jozef Finci

Slike iz prošlosti

Kako je hazan stigao u Sarajevo

Pod voðstvom kapetanica- sestara Maestro-izašle su mlade djevojke, njih 14, uz svirku glazbe, na igralište i buèno pozdravljene od oduševljene publike. U Sarajevu je zapoèela- do tada neviðena igra

Piše:
Mišo BAŠIÆ


Davne, 1920. godine, odigrana je u Sarajevu prva javna rukometna utakmica izmeðu Prvog i Drugog tima ženske sekcije Židovskog športskog društva BAR KOHBA. Oduševljenje i zanos kojim su djevojke igrale tu novu igru zahvatio je svu žensku omladinu Sarajeva, te su poslije osnovane “HAZENA” sekcije- tako se u to vrijeme zvao rukomet - ŽŠD Bar Kohbe. Sliène sekcije osnovali su :Radnièki sportski klub Hajduk, zatim 1921. SK Slavija i Sarajevski amaterski športski klub (SAŠK), a 1922. i Atletski sportski klub TROJA.
Delegati ŽŠD Bar KOHBA prisustvovali su Prvom sletu Saveza židovskih omladinskih udruženja Kraljevine SHS,koji je održan 8-10. augusta 1920. godine u Osijeku, i tom prilikom odigrana je  prva HAZENA (rukometna) utakmicu izmeðu Osijeka i Vukovara.
 Oduševljeni viðenim, predloženo je nakon povratka u Sarajevo osnivanje sliène sekcije . Uprava BAR KOHBE-židovskog športskog društva u Sarajevu to je prihvatila, a prema sjeæanju nekadašnje igraèice Jetike Geminder-Werner, koja kao udova živi u Izraelu i èiji je suprug stradao u logoru 1941. godine. Odluka Uprave društva se nekako u poèetku teško ostvarivala, jer je prisutni konzervatizam i tradicionalizam prevladavao u svim slojevima društva, te je teško bilo nagovoriti djevojke da se poènu baviti tim novim sportom. Ipak, od gimnastièarki koje su djelovale u okviru gimnastièke sekcije izabrano je i izdvojeno nekoliko djevojaka koje su formirale HAZENA sekciju. Tjednik “Židovska svijest” Sarajevo, u svom broju 92, od 8. oktobra 1920. godine na strani 4 piše: ... najveæe interesovanje na športskoj priredbi društva BAR KOHBA vladalo je za nastup dva ženska tima HAZENE. Pod voðstvom kapetanica- sestara Maestro-izašle su mlade djevojke, njih 14, uz svirku glazbe, na igralište  buèno pozdravljene od oduševljene publike. U Sarajevu je zapoèela- do tada neviðena igra, koju je prvi tim dobio 6:4. Tako je Sarajevo ipak organiziralo prvu javnu žensku rukometnu utakmicu na teritoriji Bosne i Hercegovine, jer je druga javna utakmica odigrana u Derventi  14 dana kasnije, tj. 17. oktobra 1920. godine.
Ženski tim Hazena sekcije BAR KOHBE razvija živu aktivnost, igra brojne utakmice ugla-vnom u Sarajevu, a gostuje i u Tuzli pripremajuæi se za II SLET JEVREJSKE OMLADINE ,koji je održan u Sarajevu , 15-18. augusta 1921. godine. Prvo mjesto i lijepu prelaznu statuu osvojile su igraèice BAR KOHBE koje su u finalnoj utakmici pobjedile ekipu ženske hazena sekcije omladine Sremske Mitrovice  7:3. Sve do 1925. godine, ženska  HAZENA sekcija BAR KOHBE iz Sarajeva osvaja prva mjesta na sletovima jevrejske omladine. Tek 1925. godine i to 19. augusta u Osi-jeku, na VI sletu jevrejske omladine Kralje-vine Jugoslavije, Sarajke gube primat i u finalnoj utakmici bile su poražene  0:4 od OŽŠK HERUT iz Vinkovaca. To je praktièno i bio kraj ženske HAZENA sekcije, koja je u jesen iste godine dobila obje prijateljske utakmice protiv SAŠK-a sa 1:0. No, to su bili i posljednji nastupi jedne od najuspješnijih športskih sekcija na teritoriji BiH. 
Sljedeæe 1926. godine HAZENA sekcija ŽŠD BAR KOHBA iz Sarajeva prestala je sa aktivnim radom, a ubrzo poslije se i ugasila. Mnogo je djevojaka bilo uèlanjeno u HAZENA sekciju. Ovdje æemo spomenuti najistaknutije:
Kapitena Šakira MAESTRO (stradala u logoru), Erna ALKALAJ-BAJLONI (umrla 1971. godine), Zimbula DANON (stradala u logoru), Flora FINCI-ALTARAC i Rahela FINCI (stradala u logoru), Erna GEMINDER (stradala u logoru), Jetika GEMINDER-WERNER, Klara KABILJO (stradala za vrijeme okupacije), Estera KAMPOS-ALKALAJ, Lunci LEVI, Bjanka MAESTRO-BUŠIÆ, Sida OVADIJA-DEMAJO, Mikica PAPO (stradala u logoru), Šakira PAPO-CURAK i Rifka PERERA (stradale u logoru). Vjerovatno su i mnoge druge u vihoru rata nestale kao žrtve holokausta ili obijesti zloèinaca diljem Bosne i Hercegovine. Ovaj napis je samo mali doprinos “DA SE NE ZABORAVE”!

n Korištena knjiga Bogdana Cuvaju “Hazena u Bosni i Hercegovini”
 

Nazad gore È