|
|
Kako je
hazan stigao u Sarajevo
Pod
voðstvom kapetanica- sestara Maestro-izašle su mlade djevojke, njih
14, uz svirku glazbe, na igralište i buèno pozdravljene od oduševljene
publike. U Sarajevu je zapoèela- do tada neviðena igra
Piše:
Mišo BAŠIÆ
Davne,
1920. godine, odigrana je u Sarajevu prva javna rukometna utakmica izmeðu
Prvog i Drugog tima ženske sekcije Židovskog športskog društva BAR KOHBA.
Oduševljenje i zanos kojim su djevojke igrale tu novu igru zahvatio je
svu žensku omladinu Sarajeva, te su poslije osnovane “HAZENA” sekcije-
tako se u to vrijeme zvao rukomet - ŽŠD Bar Kohbe. Sliène sekcije
osnovali su :Radnièki sportski klub Hajduk, zatim 1921. SK Slavija
i Sarajevski amaterski športski klub (SAŠK), a 1922. i Atletski sportski
klub TROJA.
Delegati ŽŠD Bar KOHBA
prisustvovali su Prvom sletu Saveza židovskih omladinskih udruženja Kraljevine
SHS,koji je održan 8-10. augusta 1920. godine u Osijeku, i tom prilikom
odigrana je prva HAZENA (rukometna) utakmicu izmeðu Osijeka i
Vukovara.
Oduševljeni viðenim,
predloženo je nakon povratka u Sarajevo osnivanje sliène sekcije
. Uprava BAR KOHBE-židovskog športskog društva u Sarajevu to je prihvatila,
a prema sjeæanju nekadašnje igraèice Jetike Geminder-Werner,
koja kao udova živi u Izraelu i èiji je suprug stradao u logoru
1941. godine. Odluka Uprave društva se nekako u poèetku teško ostvarivala,
jer je prisutni konzervatizam i tradicionalizam prevladavao u svim slojevima
društva, te je teško bilo nagovoriti djevojke da se poènu baviti
tim novim sportom. Ipak, od gimnastièarki koje su djelovale u okviru
gimnastièke sekcije izabrano je i izdvojeno nekoliko djevojaka koje
su formirale HAZENA sekciju. Tjednik “Židovska svijest” Sarajevo, u svom
broju 92, od 8. oktobra 1920. godine na strani 4 piše: ... najveæe
interesovanje na športskoj priredbi društva BAR KOHBA vladalo je za nastup
dva ženska tima HAZENE. Pod voðstvom kapetanica- sestara Maestro-izašle
su mlade djevojke, njih 14, uz svirku glazbe, na igralište buèno
pozdravljene od oduševljene publike. U Sarajevu je zapoèela- do
tada neviðena igra, koju je prvi tim dobio 6:4. Tako je Sarajevo ipak
organiziralo prvu javnu žensku rukometnu utakmicu na teritoriji Bosne i
Hercegovine, jer je druga javna utakmica odigrana u Derventi 14 dana
kasnije, tj. 17. oktobra 1920. godine.
Ženski
tim Hazena sekcije BAR KOHBE razvija živu aktivnost, igra brojne utakmice
ugla-vnom u Sarajevu, a gostuje i u Tuzli pripremajuæi se za II SLET
JEVREJSKE OMLADINE ,koji je održan u Sarajevu , 15-18. augusta 1921. godine.
Prvo mjesto i lijepu prelaznu statuu osvojile su igraèice BAR KOHBE
koje su u finalnoj utakmici pobjedile ekipu ženske hazena sekcije omladine
Sremske Mitrovice 7:3. Sve do 1925. godine, ženska HAZENA sekcija
BAR KOHBE iz Sarajeva osvaja prva mjesta na sletovima jevrejske omladine.
Tek 1925. godine i to 19. augusta u Osi-jeku, na VI sletu jevrejske omladine
Kralje-vine Jugoslavije, Sarajke gube primat i u finalnoj utakmici bile
su poražene 0:4 od OŽŠK HERUT iz Vinkovaca. To je praktièno
i bio kraj ženske HAZENA sekcije, koja je u jesen iste godine dobila obje
prijateljske utakmice protiv SAŠK-a sa 1:0. No, to su bili i posljednji
nastupi jedne od najuspješnijih športskih sekcija na teritoriji BiH.
Sljedeæe
1926. godine HAZENA sekcija ŽŠD BAR KOHBA iz Sarajeva prestala je sa aktivnim
radom, a ubrzo poslije se i ugasila. Mnogo je djevojaka bilo uèlanjeno
u HAZENA sekciju. Ovdje æemo spomenuti najistaknutije:
Kapitena Šakira MAESTRO
(stradala u logoru), Erna ALKALAJ-BAJLONI (umrla 1971. godine), Zimbula
DANON (stradala u logoru), Flora FINCI-ALTARAC i Rahela FINCI (stradala
u logoru), Erna GEMINDER (stradala u logoru), Jetika GEMINDER-WERNER, Klara
KABILJO (stradala za vrijeme okupacije), Estera KAMPOS-ALKALAJ, Lunci LEVI,
Bjanka MAESTRO-BUŠIÆ, Sida OVADIJA-DEMAJO, Mikica PAPO (stradala
u logoru), Šakira PAPO-CURAK i Rifka PERERA (stradale u logoru). Vjerovatno
su i mnoge druge u vihoru rata nestale kao žrtve holokausta ili obijesti
zloèinaca diljem Bosne i Hercegovine. Ovaj napis je samo mali doprinos
“DA
SE NE ZABORAVE”!
n Korištena
knjiga Bogdana Cuvaju “Hazena u Bosni i Hercegovini”
|
|