n Kažete da æe uskoro poceti razgovori sa Sirijom. Zašto?
Barak: To je ono što ja stvarno verujem. Postoji urgentna potreba i dobra prilika da se postigne mir sa Sirijom, da se stavi taèka na konflikt oko Libana, da se obezbijedi voda za Izrael, da se postigne dogovor o bezbijednosti, da se otvore granice, uspostave diplomatski odnosi i da se normalizuju ukupni odnosi, da bi se obezbijedila bolja buduænost djeci Sirije, Izraela i Libana. Vrijeme je za akciju, a ne za talmudske rasprave oko formalnosti, oko toga kako da se  ude u prostoriju za pregovore. Naš je zadatak da se ostvari "mir hrabrih".

n Zar taj naslov nije fraza sirijskog predsjednika Asada?
Barak: Bila je to reèenica Šarla de Gola.  Asad ju je preuzeo. Sad je ja upotrebljavam, jer to je taèno ono što je potrebno.

n Postoje glasine da je Asad slabog zdravlja. Da li je on  još uvijek sposoban partner za ostvarenje mira?
Barak: Ja sam uvjeren da je on jedini partner i jedini èovjek u Siriji koji može da donosi odluke o miru. Vjerujem da je on jak, pouzdan, odgovoran i impresivan lider. Ne vjerujem da može biti  mira na Srednjem Istoku bez mira izmeðu Izraela i Sirije.

n Da li je bilo tajnih pregovora sa Sirijom?
Barak: Bilo je niz kontakata posljednjih nekoliko mjeseci, preko niza predsjednika, ali trenutak istine tek dolazi. Lideri treba da se odluèe da naprave korak naprijed i da preduzmu ono što nam istorija nalaže da treba da uèinimo.

n Sirijski ministar vanjskih poslova je rekao da je izraelsko prihvatanje granica od 4. juna 1967. godine preduslov za pregovore.
Barak: Ne možete oèekivati da se vode pregovori o uspostavljanju mira sa Sirijom preko stranica vodeæe amerièke štampe. To se mora voditi izmeðu Izraela i Sirije, a Amerikanci mogu mnogo da doprinesu, da osiguraju stabilnost, da obezbijede strateški kišobran i finansijsku sigurnost.

n Asad sigurno prati rad Kongresa USA?
Barak: Jasno, Sirija ima svoje bilateralarne veze sa USA. Ako su pitanja rješiva, to æe stvoriti povoljnije uslove za uspješnije dogovore o miru.

n Kako bi izgledao mir sa Sirijom?
Barak: Mir je uvijek bolji od rata, a vjerujte mi, okusio sam i jedno i drugo.

n Da li æete povuæi izraelske trupe iz Libana do sledeæeg jula, kako ste obeæali, ako bi došlo do sporazuma sa Sirijom?
Barak: Ne vidim razloga za nepovjerenje, ako ja vjerujem da æe doæi do pregovora sa Sirijom u toku sljedeæih sedmica ili mjeseci. Pregovori sa Sirijom su pravi put za razrješenje ovog problema. To je prijeko potrebno, da bi se otvorila vrata za sporazum sa Libanom.

n Što ste mislili time, kad ste rekli da bi bilo potrebno da postoji ograda koja bi razdvajala Izraelce od Palestinaca?
Barak: Izabran sam,  pobijedio sam na izborima,  pošto sam rekao narodu da æu fizièki razdvojiti nas od Palestinaca, da bih podržao kooperaciju i uzajamno poštivanje i povjerenje i pospješio razvoj palestinske vlasti. Citirao sam Roberta Frosta "Kako ograde stvaraju dobre susede". Mislim da je ograda potrebna radi liène sigurnosti i sigurnosti vlasništva. Potrebno je da bi se Palestincima pružila moguænost da njihova ekonomija i infrastruktura stanu na svoje noge.

n Hoæete  da imate ogradu, a želite da saraðujete?
Barak: Podjela ne znaèi prekid ili nesaradnju. Podjela znaèi da, ako stanete na sopstvene noge, onda znate u kojem ste entitetu - izraelskom ili palestinskom.

n Rekli ste da nakon tri godine neæe biti palestinskih radnika u Izraelu?
Barak: Meni je potpuno jasno da oni zavise od naše ekonomije i izvora prihoda. Ali, za njih je zdravije da , s  vremenom, uspostave svoju vlastitu ekonomiju. Zašto da mi kontrolišemo uvoz i izvoz palestinskih entiteta? Kad jednom uspostave vlastitu ekonomiju, neæe im biti potrebno da dobijaju saglasnost guvernera izraeske Centralne banke za promjenu  dolare svoje valute u dolare ili da  dobiju saglasnost da uvezu jedna kola iz Japana. Mi nismo njihovi pokrovitelji. Oni su, u stvari, naši partneri. Postepeno æe najveæi dio palestinske radne snage  raditi  u palestinskom entitetu, ali æe za to biti potrebno još  mnogo vremena.

n Kakav je Vaš odnos sa Arafatom?
Barak: Imamo veoma dobre odnose, ali on nije Cionist. On je palestinski voða (voða Palestinaca), on æe uvijek maksimalno pregovarati u interesu Palestinaca. Ja ga veoma poštujem kao voðu palestinskog naroda.

n Da li èesto razgovarate sa njim?
Barak: Razgovaramo, šaljem mu poruke i pregovaramo preko naših timova. Naš odnos je dobar u smislu stvaranja otvorenosti, iskrenosti i uzajamnog poštovanja.

n Hoæete li biti u moguænosti da stvorite "okosnicu”  za sporazum sa palestinskim vlastima do roka koji ste postavili - februar 2000. godine?
Barak: Ja sam na funkciji manje od 4 mjeseca i nakon pet godina razgovora o slobodnom prolazu izmeðu Gaze i Zapadne obale, on je ostvaren. Nakon èetiri do pet godina razgovora o jednoj luci (Gaza), Palestinci su poèeli da je grade, ništa nije savršeno, ali treba raditi a ne samo prièati.

n Da li Palestinci rade na tome da bi iskorijenili terorizam?
Barak: Kooperacija izmeðu Izraela i Palestine oko iskorjenjivanja terorizma se intenzivira. Oni èine sve više napora, a i mi takoðer. Nama je potpuno jasno da teroristièke akcije mogu izbaciti proces stvaranja mira iz kolosijeka. Mi smo dozvolili da se Nayef Hawartman (voða glavne komande palestinske teroristièke organizacije DELP, èije je sjedište u Damasku i koja je odgovorna za najveæi broj teroristièkih akcija u Izraelu) vrati ukoliko prihvati odreðene uslove, što je rezultat Arafatovog zahtjeva da se onima koji podržavaju mirovni proces pruži moguænost. (A. P. je kasnije izvijestio da je Hawatman prekršio te uslove).

n Rekli ste da æete srušiti neka naselja, a zamrznuti gradnju drugih?
Barak: Rekao sam da æu dokrajèiti privatne inicijative za uspostavljanje novih isturenih naselja, a da æe postojanje onih koji su nastali za vrijeme izborne kampanje biti ponovno razmotreno. To smo taèno tako i uradili. Ja nisam tipièan ljevièar, ali gajim veliko poštovanje prema pionirskoj ulozi naseljavanja. Eminentno sam vezan za mjesta gdje su naselja locirana, ali sam realistièan politièki lider. Lekcija kojoj nas je nauèila istorija jeste da treba da nastavimo sa našim snovima i da poštujemo našu tradiciju, ali da treba i da primjenjujemo praktiènu politiku i uèvrstimo državu, ujedinimo Izrael i damo mu jasni smisao i pravac razvoja.

n Prije Vašeg izbora odnosi izmeðu SAD i Izraela su bili zategnuti. Da li se to promijenilo?
Barak: Vjerujem da smo obnovili prisnost i uzajamno povjerenje sa administracijom, Kongresom i narodom Amerike. Obnovili smo, takoðer, iskrene odnose pune povjerenja sa Francuskom, sa kancelarom Njemaèke,  sa britanskim premijerom Toni Blairom. Osjeæa se ponovna pristupaènost od Magreba sve do država iz Zaliva. Bolji su kontakti sa Istoènom Evropom i ruskom Federacijom. Pomjerili smo se sa mrtve taèke prethodne vlade, iz vremena kad su naši susjedi i suparnici postojali miljenici sveta, a Izrael ostajao meðunarodno izolovan i stavljen u odbrambeni položaj.

n Da li ste zabrinuti što iznos od 1,2 milijarde dolara obeæanih Izraelu prema WYE dogovoru (potpisanog 1998. godine) nisu realizovani?
Barak: To je veoma važno. Mi veæ trošimo novac na osnovu pretpostavke da æe ih Kongres odobriti. To je bila obaveza amerièke administracije.

n Da li ste spremni da se borite za dobijanje tog novca?
Barak: Ne smatram da prilièi premijeru Izraela da se upušta u raspravu izmeðu Kongresa i Administracije.

n Ovog mjeseca æete iæi u Oslo, da biste se sastali sa predsjednikom Klintonom i predsjednikom Arafatom. Šta oèekujete od Osla?
Barak: To je veoma važan sastanak. Vjerujem da susret može da nam pomogne da obnovimo raniji tempo pregovora.

n Da li æete ispuniti Rabinovu ostavštinu?
Barak: Uèiniæu sve što je moguæe da bih obezbijedio èvrsti i samopouzdan Izrael. Put da se obezbijedi i uèvrsti Izrael vodi preko mirovnih dogovora, slij edeæi "Mir hrabrih" sa našim susedima.